Institucije sistema ne smiju ostaviti nezaštićene žrtve nasilja u porodici, a propuste u preduzimanju mjera i propisanih aktivnosti potrebno je adresirati i konkretizovati odgovornost, jedna je od poruka konferencije organizovane povodom Dana ljudskih prava. Konferenciju “Kako zaštititi porodicu od porodičnog nasilja”, organizovali smo zajedno sa tradicionalnim partnerima u obilježavanju Međunarodnog dana ljudskih prava – Institucijom Zaštitnika, NVO Građanska alijansa i Savjetom Evrope.
Zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković kazao je da ne može biti svetinja porodica u kojoj su žene i djeca žrtve nasilja. On je saopštio da je svega oko petina slučajeva porodičnog nasilja registrovana u formalnom smislu. Pred crnogorskim sudovima za prekršaj u prvoj polovini godine bilo je više od 1 300 predmeta, koji se odnose na nasilje u porodici.
“Djeca, kao direktne ili indirektne žrtve nasilja, u suštini su u dvostruko podređenom položaju i riziku. Nasilje ostavlja psihičke, nekad i fizičke posljedice, a drugi aspekt je da djeca iz takvih traumatičnih sitaucija stiču matricu ponašanja za budućnost i negdje crpe buduću rodnu ulogu, koja je u suprotnosti sa ključnim civilizacijskim “, kazao je zaštitnik.
On je ocijenio da u Crnoj Gori postoji institucionalna podloga za zaštitu od nasilja u porodici, ali da sa druge strane, kada se zađe u suštinu pojedinačnih predmeta, dolazi do toga da negdje neko izostane u obavljanju svoje funkcije.
Zato je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak naglasila da je potrebno adresirati i konkretizovati odgovornost za propuste u radu u slučajevima nasilja u porodici
„Žrtve nasilja se teško odlučuju da prijave nasilje, zato sistem ne smije da ih iznevjeriti, kada se odluče na takav korak. Država ne smije biti slabija od nasilnika”, rekla je ona.
Šefica kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori Evgenija Jakumopulu naglasila je da porodično nasilje ne smije biti tretirano kao privatna stvar i pitanje jedne porodice, već da se ono tiče čitavog društva.
“Za adekvatan sistemski odgovor neophodno je primijeniti i djelotvorne sankcije. U Crnoj Gori je često slučaj da se porodično nasilje svodi na nivo prekršajne odgovornosti, gdje su sankcije niže”, navela je ona.
Šefica Kancelarije SE ukazala je i na neophodnost jačanja svijesti javnosti o neprihvatljivosti ovakvih pojava i važnosti prijavljivanja. S tim u vezi, podsjetila je na kampanju “Ispričaj priču do kraja”, koju su nedavno pokrenuli Savjet Evrope i EU, a čiji cilj je poziv žrtvama nasilja u porodici da traže kvalifikovanu pravnu pomoć na koju imaju pravo bez obzira na finansijsku situaciju.
Šef odjeljenja za evropske integracije, politiku, medije i informacije u EU, Rikardo Seri, kazao je da je u Evropi 1 od 3 žene – starosti 15 ili više godina, prijavila da je doživjela neki oblik fizičkog i/ili seksualnog nasilja.
“Nasilje u porodici je bilo „pandemija u sjenci“ već prije izbijanja COVID-19. Međutim, kao što svi znamo, tokom pandemije, slučajevi nasilja u porodici su dramatično porasli, otkrivajući alarmantnu stvarnost da za mnoge ljude, posebno žene i djevojke, dom nije bezbjedno mjesto”, rekao je on.
Seri je podsjetio da EU, posredstvom projektnih aktivnosti u više opština, pomaže da se crnogorsko društvo efikasnije bori sa ovom pojavom, sa kojom problem imaju i društva Evropske unije.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović je podsjetio da je, tokom prošle godine, došlo do povećanja broja prijava porodičnog nasilja za 30 odsto i da je zabilježen rast broja krivičnih djela i prekršaja iz tog segmenta.
“Izostaje adekvatan odgovor državnih institiuicja. Nažalost, imali smo slučaj koji plastično opisje kako u praksi izgleda kada se zanemari ovaj važan problem”, rekao je Radović.
Nakon konferencije, održaj je panel „Kako zaštiti porodicu od porodičnog nasilja sa fokusom na žene i djecu“, na kojem su učestvovale Snežana Mijušković (zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih I socijalnu zaštitu), Jovana Radifković (savjetnica u Direktoratu za socijalno staranje i dječju zaštitu), Snežana Vujović (šefica grupe za suzbijanje maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici, UP), Kaća Đuričković (UNDP), Maja Raičević (izvršna direkotrica Centra za ženska prava) Ii Rajka Perović (direktprica Centra za prava djeteta). Moderatorka je bila zamjenica Zaštitnika za oblast zaštite od diskriminacije, manjisnka prava i rodnu ravnopravnost Nerma Dobardžić.
Konferencija je organizovana kao dio ukupnog programa obilježavanja Dana ljudskih prava koji je tokom ove sedmice obuhvatio niz aktivnosti (Online igrica “Ljudska prava na dlanu”; TV debata; Otvorena vrata Informaciono-dokumentacionog centra; Interaktivna predavanja na Pravnom I Fakultetu FPN UCG; Humanitarna fudbalska utakmica).