Komesarka za proširenje, Marta Kos, i lideri šest partnerskih zemalja sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) okupili su se u Skoplju na sastanku posvećenom Planu rasta za Zapadni Balkan koji podržava EU. Lideri su ponovo potvrdili svoju odlučnost da iskoriste prilike koje Plan rasta donosi za region.
Nakon godine dana napretka u reformama i intenzivne saradnje u oblastima poput finansija, saobraćaja, digitalne povezanosti i integracije tržišta, komesarka Marta Kos i lideri su sagledali dosadašnji napredak. Takođe su potvrdili svoju spremnost da se redovno sastaju kako bi zadržali politički zamah u implementaciji Plana. Planiraju da se ponovo sastanu na jesen ove godine.
Partneri sprovode reforme u okviru Reformskih agendi
Instrument za reforme i rast (RGF), u okviru kojeg su partneri razvili Reformske agende, predstavlja ambiciozan zajednički alat, kao i posvećenost sprovođenju više od 600 reformi, za koje EU obezbjeđuje finansijsku podršku u iznosu od 6 milijardi eura.
Do sada su avansne isplate u okviru RGF-a realizovane prema Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Srbiji. Komisija ohrabruje Kosovo da ubrza postupak odobravanja kako bi se omogućilo stupanje na snagu sporazuma o instrumentu i zajmu, čime bi se otključala sredstva za predfinansiranje. Komisija takođe pozdravlja usvajanje nacrta Reformske agende od strane Bosne i Hercegovine 27. juna.
Nakon odobravanja pet Reformskih agendi u oktobru 2024. godine, partneri su započeli implementaciju reformi. Tokom sastanka, komesarka Kos podsjetila je da je ovom instrumentu potrebna snažna i kontinuirana politička podrška kako bi se osigurala brza i potpuna realizacija. To će ubrzati ekonomski rast partnera i njihov napredak ka članstvu u EU. Iako su rezultati nekih važnih reformi već vidljivi, partneri su pozvani da ubrzaju realizaciju Plana. Komisija blisko sarađuje sa partnerima sa Zapadnog Balkana kako bi se to ostvarilo.
Nove vodeće investicije u čistu energiju do 487 miliona eura
Korišćenjem sredstava za predfinansiranje koja su dostupna korisnicima koji su završili sve pripremne aktivnosti u okviru RGF-a, Komisija je predložila Odboru za operativno upravljanje Investicionim okvirom za Zapadni Balkan (WBIF) investicioni paket u vrijednosti od 87,7 miliona eura. Očekuje se da će ovaj paket mobilisati ukupno 487,3 miliona eura za osam novih investicija u čistu energiju u Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji:
- Električna energija: izgradnja dalekovoda i trafostanica u Crnoj Gori i Albaniji .
- Hidroenergija: obnova hidroelektrana u Albaniji i Srbiji.
- Solarno grijanje: integracija obnovljivih izvora energije u sistem daljinskog grijanja Novog Sada u Srbiji.
Ove investicije biće sprovedene u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama putem WBIF-a.
Napredak u regionalnoj integraciji i novim oblastima postepene integracije u Jedinstveno tržište EU
U okviru Plana rasta, kako bi se dodatno ubrzala postepena integracija u Jedinstveno tržište EU, pored reformi u okviru RGF-a, partneri su preduzeli sljedeće dopunske mjere:
Prvo, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija pristupile su Jedinstvenom prostoru plaćanja u evrima (SEPA), što omogućava lakši i jeftiniji prenos novca između građana i preduzeća unutar SEPA-e.
Kada je riječ o “Zelenim trakama” – inicijativi koju podržava Evropska komisija za olakšavanje protoka robe unutar i između Zapadnog Balkana i EU – u toku je implementacija podrške za 11 najprometnijih graničnih prelaza. Komisija će pružiti finansijsku podršku za infrastrukturu kroz Program za bezbjedan i održiv transport.
Napredak je ostvaren i u oblasti digitalne povezanosti. Kao rezultat prvog poziva, izabrano je sedam Evropskih centara za digitalne inovacije koji će podržati MSP-ove u digitalnoj tranziciji, a aktivnosti su počele u januaru 2025. godine. Još poziva je u pripremi. U vezi sa digitalnim identitetom EU, zemlje Zapadnog Balkana rade u istom pravcu kao i države članice. Takođe, više od 300 opština apliciralo je za WiFi za Zapadni Balkan (WiFi4WB), a prvi hotspot-ovi se očekuju u posljednjem kvartalu ove godine. Komisija i partneri sa Zapadnog Balkana pojačaće napore za smanjenje cijena rominga, što bi omogućilo korisnicima da koriste mobilne usluge po domaćim cijenama prilikom putovanja unutar EU i regiona.
Napreduje se i u razvoju turističkog ekosistema Zapadnog Balkana, uključivanjem regionalnih turističkih aktera u evropska tijela i mehanizme, poput Savjetodavnog komiteta za turizam i Evropske komisije za putovanja. Cilj je unapređenje vještina ali i podrška prelasku ka zelenijoj, digitalnijoj i otpornijoj turističkoj industriji,. U oblasti zaštite potrošača, jača se saradnja radi lakšeg pristupa alatima, znanju i mrežama koje pomažu izgradnji kapaciteta partnera za zaštitu prava potrošača i bezbjednosti proizvoda. Na kraju, inicijativa “Autoput jedinstvenog tržišta” fokusiraće se na podsticanje industrijskih saveza i jačanje lanaca vrijednosti između Zapadnog Balkana i EU, ubrzanje regulatornog usklađivanja i integraciju poslovnih zajednica.
Dalji koraci
Učesnici su se saglasili da dodatno pojačaju reforme, potvrde svoju političku posvećenost i rade na postizanju šireg nacionalnog konsenzusa kako bi ključne mjere bile usvojene dosljedno i na vrijeme. Takođe, dogovoreno je jačanje komunikacije i vidljivosti kako bi građani i preduzeća uvidjeli konkretne koristi Plana rasta i razumjeli reforme koje on donosi.
U narednim nedjeljama, Komisija će finalizovati procjenu sprovođenja reformi i donijeti odluke o isplatama u vezi sa prvim izvještajnim ciklusom.
Pozadina
Ovaj sastanak lidera trebalo je da se održi u martu ove godine, ali je odgođen zbog tragičnog požara u Kočanima.
Plan rasta za Zapadni Balkan usvojila je Komisija 8. novembra 2023. godine. Plan ima za cilj integraciju partnera sa Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje, produbljivanje reformi vezanih za EU i povećanje pretpristupne pomoći kako bi se ubrzala socioekonomska konvergencija regiona sa EU.
Plan rasta stimuliše pripreme za članstvo u EU, pružajući određene benefite već u pretpristupnoj fazi, čime se ubrzava proces proširenja i ekonomski rast.
Plan ima potencijal da udvostruči veličinu ekonomija Zapadnog Balkana u narednih deset godina. Kako bi se ovaj proces podržao, uspostavljen je novi instrument finansiranja u iznosu od 6 milijardi eura – Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan za period 2024–2027. Plan se oslanja na četiri stuba:
- Jačanje ekonomske integracije sa Jedinstvenim tržištem EU;
- Podsticanje regionalne ekonomske integracije kroz Zajedničko regionalno tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU;
- Ubrzanje ključnih reformi, uključujući reformski klaster, podrška putu ka članstvu, podsticanje održivog ekonomskog rasta i jačanje stabilnosti regiona;
- Podrška konvergenciji sa EU kroz povećanu finansijsku pomoć.
Za više informacija: