Šta je to zero-waste ishrana, kako proizvesti organsku hranu i skladišti je u skladu sa pravilima energetske efikasnosti? Pored toga što će naš život učiniti ljepšim, odgovori na ova pitanja pomoći će nam da čuvamo prirodu. Zato je pravo vrijeme da ih se prisjetimo, jer svijet danas obilježava Dan zaštite životne sredine.
Ujedinjene nacije su prije skoro pola vijeka odabrale 5. jun kao dan kada najviše razgovaramo, sklapamo dogovore i trudimo se da naučimo više o zaštiti životne nove vještine, ne bi li i sami pomogli da naša okolina bude čistija, dugoročnija i bolje zaštićena.
Upravo time smo se bavili tokom naše kampanje „EU na dlanu“, koju smo pokrenuli u periodu epidemije korona virusa. Zaštita životne sredine jedan je od osnovnih prioriteta Evropske unije, što potvrđuje plan da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, predstavljen kroz „Zeleni dogovor“. Svjesni da velike stvari počinju prvim malim korakom, mi smo odabrali savjete kako od kuće možemo pomoći prirodi, a tako i sebi, čineći naše slobodno vrijeme tokom epidemije zanimljivijim i korisnijim.
U serijalu „Tvoja bašta“ pokazali smo kako možete posaditi baštu na svom balkonu. Naši prijatelji iz kompanije „La organica“ objasnili su nam da je potrebno svega jedan metar kvadratni, malo vode, sunca i volje da na svojoj terasi napravite pravi mali vrt. Tako smo naučili da paradajz voli sunce, da je pored njega najbolje zasaditi bosiljak, koji će ukus ovog crvenog povrća učiniti jačim i ljepšim. Objasnili su kako organski možete da zaštitite vaše biljke od raznih bolesti, a da pri tom ne zagadite zemljište i ne umanjite hranljivu vrijednost ploda. Vama koji ipak imate dvorište ili imanje, pokazali su kako da zasadite paradjz, krastavac i tikvice i otkrili da od cvijeta tikvice možete da pripremite pravi delikates.
Eko aktivistkinja Anđela Đurašković konačno nam je demistikofala pojam „zero-waste ishrana“. Objasnila je da on počiva na dva pravila: ne kupuj zapakovano, ne bacaj jestivo! Sa nama je podijelila savjete kako maksimalno iskoristiti namirnice, na način koji nije škodljiv ni zdravlju ni planeti. Ako se možda dvoumite da li možete primjeniti ova dva jednostavna pravila, Anđela podsjeća da se svake godine u svijetu baci više od jedne trećine proizvedene hrane. Da je bačena hrana država, bila bi treći najveći zagađivač na svijetu, slikovito nam objašnjava Anđela. Naučila nas i kako da kompostiramo, odnosno, pretvaramo otpad hrane u humus, koji kasnije možete iskoristiti za vašu baštu na terasi.
Palicu promotera zero-waste ishrane preuzeo je food bloger Damir Moškov, poznatiji po Instagram profilu Damirove Gastrolomije. On se bavio zero-waste ishranom predstavljajući nam recepte, koji nam pomažu da tokom kuvanja proizvodimo minimalno ili nimalo otpada, a ako ga ipak bude – kako da ga iskoristimo za neko drugo jelo. Naučio nas je šta da uradimo sa jajima koja su nam ostala nekoliko dana nakon Vaskrsa, kako da od jednog cijelog pileta pripremite tri različita jela, šta da radite sa prezrelim banama, listovima karfiola i drškom od brokolija, koje obično bacamo?
Dio savjeta posvetili smo i samom čuvanju hrane, poštujući pravila energetske efikanosti. Upravo smo tokom korona virusa, najviše vremena provodili kući, što znači da smo trošili više struje nego obično. Na našim društvenim mrežama predstavili smo infografike sa savjetima kako da održavate vaš frižider kako bi trošio manje struje, ali i kako da u njemu čuvate hranu. U skladu sa sezonom, uskoro ćemo sa vama podijeliti i savjete kako da odražavate klima uređaje i postignete optimalnu temperaturu poštujući pravila energetske efikasnosti.
U ovom tekstu smo naveli samo dio savjeta koje smo pripremili za vas u okviru kampanje „EU na dlanu“. U skladu sa ovogodišnjim sloganom, pod kojim EU obilježava Dan zaštite životne sredine „Vrijeme za prirodu!“, kliknite OVDJE i saznajte više.
