Postoji jedna vje\u0161tina koju je neophodno usvojiti, bilo da \u017eelite da smanjite samo koli\u010dinu hrane koju bacate, ili cjelokupnog otpada koji izlazi iz va\u0161eg doma\u0107instva. Ta vje\u0161tina je kompostiranje, i mnogo je lak\u0161a za nau\u010diti nego \u0161to mislite.<\/p>\n
Autorka: An\u0111ela \u0110ura\u0161kovi\u0107<\/p>\n
Svako ko \u017eeli da ovlada osnovama \u017eivota bez otpada, prvo se mora upoznati sa pet pravila, koja je osmislila Bea D\u017eonson, inicijatorka zero-waste pokreta. Ovih pet smjernica poznato je kao \u201c5 R\u201d i treba ih se pridr\u017eavati prema preporu\u010denom redosljedu:<\/p>\n
Posljednji korak u ovoj piramidi jednak je posljednjem koraku u hijerarhiji spa\u0161avanja hrane, o kojoj je bilo rije\u010di u pro\u0161lom tekstu: kompostiranje.<\/p>\n
Kompostiranje je prirodan proces razgradnje organske materije. U normalnim uslovima, kakve zati\u010demo u divljini, mikroorganizmi koriste vodu i vazduh kako bi razlo\u017eili organsku materiju u humus. U tom procesu vra\u0107anja hranljivih supstanci tlu osloba\u0111a se ugljen dioksid. Na deponiji su uslovi druga\u010diji: ostaci hrane i ba\u0161tenskog otpada, stije\u0161njeni izme\u0111u plastike, metala i drugih sirovina na gomilama mije\u0161anog otpada, nemaju pristup vazduhu, pa se ne mogu optimalno razlo\u017eiti. U takvoj se sredini hrana razla\u017ee vi\u0161estruko du\u017ee – \u010dak 25 godina samo za jednu glavicu salate – i u tom se procesu osloba\u0111a metan, gas staklene baste koji je, zavisno kojeg autora konsultujete, od 22 do 30 puta ja\u010di od ugljendioksida. Kompostiranjem nastojimo da izbjegnemo scenario sa deponije, stvaraju\u0107i uslove u kojima \u0107e vi\u0161kovi iz na\u0161e kuhinje mo\u0107i neometano da se razgra\u0111uju. Pored toga \u0161to brinemo o planeti, time stvaramo kvalitetno zemlji\u0161te bogato mikroorganizmima, idealno za prolje\u0107ne ba\u0161tovanske poduhvate.<\/p>\n
Da biste po\u010deli sa kompostiranjem u svom stanu ili ku\u0107i, potrebni su vam:<\/p>\n
Za po\u010detak, da pro\u0111emo kroz osnovne pojmove. Da bi mikroorganizmi obavljali svoj posao kako treba, potrebna im je hrana u vidu supstanci bogatih ugljenikom, koji je osnovni gradivni element \u017eivog svijeta i slu\u017ei im kao izvor energije, i one bogate azotom, koje slu\u017ee kao izvor proteina. Kategoriju namirnica bogatih ugljenikom nazivamo braon materijom, a one bogate azotom zelenom.<\/p>\n
Braon materiju \u010dine suve sirovine: piljevina, pepeo, grane, suvo li\u0161\u0107e, papir, karton i novine. Zelena materija su svje\u017ee namirnice koje \u017eelite da kompostirate: ostaci vo\u0107a i povr\u0107a, talog od kafe i \u010daja, ba\u0161tenski otpad i sli\u010dno.<\/p>\n
Na posudi je potrebno izbu\u0161iti rupice, kako bi svi slojevi komposta imali pristup vazduhu (zapamtite: \u010dim se dotok vazduha ukine, proces po\u010dinje da se mijenja u onaj u kojem nastaje metan). Sljede\u0107i korak je oblaganje dna posude gran\u010dicama, drena\u017enim slojem koji \u0107e omogu\u0107iti te\u010dnostima da se odvoje od kompostne mase. Nakon njega slijedi sloj novina i kartona, koji \u0107e tako\u0111e pomo\u0107i da se zalihe vazduha zarobe u donjem dijelu posude.<\/p>\n
Sada dolazi red ne\u0161to \u0161to volim da zovem \u201cslaganje lazanje\u201d: prvo sipajte sloj braon materije, poput suvog li\u0161\u0107a, u koji mo\u017eete staviti ‘starter’ zemlji\u0161te bogato mikroorganizmima, koje \u0107e ubrzati proces razgradnje hrane. Zatim stavite sloj zelene materije, dakle, svoje vi\u0161kove iz kuhinje. Dok se kanta ne napuni, re\u0111ajte naizmjeni\u010dno braon i zeleni sloj, a svakih nedjelju do deset dana prevrnite gomilu unutar posude, kako bi osigurali da je svaki sloj izlo\u017een vazduhu. Po potrebi, s vremena na vrijeme blago skvasite svoj kompost, jer mu je potrebna vlaga da bi nesmetano pretvarao vi\u0161kove hrane u humus. Obratite pa\u017enju na poziciju svoje posude. Na primjer, sun\u010dana strana terase povla\u010di i potrebu za \u010de\u0161\u0107im kva\u0161enjem komposta, jer \u0107e izlo\u017eenost kompostarijuma suncu ubrzati proces razgradnje materije, \u0161to zna\u010di da \u0107e se kompostna gomila br\u017ee isu\u0161ivati.<\/p>\n
Va\u017eno je zapamtiti da ne smije svaka vrsta jestivog otpada u ku\u0107ni kompost: ne stavljajte ni\u0161ta masno ni prera\u0111eno, \u017eivotinjske proizvode (meso, mlije\u010dne proizvode i sadr\u017eaj jaja \u2013 ljuska je dozvoljena), slatki\u0161e, borove iglice, orahov list, kore banana i izmet ku\u0107nih ljubimaca. Ove namirnice ne \u017eelite u kompostu na balkonu jer ometaju process razgradnje materije, privla\u010de \u0161teto\u010dine ili prosto tra\u017ee vi\u0161e temperature nego \u0161to se mogu pojaviti u posudi na balkonu da bi se kvalitetno razgradile.<\/p>\n
Kada je kanta puna, prestanite da mije\u0161ate njen sadr\u017eaj, poklopite je i ostavite na \u0161est do osam nedjelja da odle\u017ei. Nakon zavr\u0161etka tog perioda, spremna je i va\u0161a riznica kvalitetnog \u0111ubriva. Ono za \u0161ta ne\u0107e biti potre bno puno vremena je uo\u010davanje razlike u koli\u010dini otpada izlazi iz va\u0161eg doma otkako kompostirate.<\/p>\n
U ovonedjeljnom videu pokazujemo vam kako montirati komposter u stanu:<\/p>\n