![\"\"](\"http:\/\/www.evropskakuca.me\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/IMG_5033-1024x683.jpg\")
<\/p>\nDo pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. godine do\u0161lo je sasvim slu\u010dajno. Njema\u010dko Ministarstvo propagande je gre\u0161kom, prije vremena, objavilo odluku da gra\u0111ani Isto\u010dne Njema\u010dke kona\u010dno mogu da tra\u017ee vize kako bi posjetili \u201ezapad\u201c. Hiljade ljudi istog trenutka je pohrlilo na granice, a nespremna policija je odlu\u010dila da, umjesto primjene sile, podigne rampe. Ru\u0161enje zida je po\u010delo tog dana, a zna\u010daj ovog doga\u0111aja osje\u0107a se i danas.<\/p>\n
To su potvrdili i ambasadori Njema\u010dke, Poljske, Ma\u0111arske, Rusije i SAD na panelu \u201e30 godina od pada Berlinskog zida\u201c, koji je u EU info centru \u00a0organizovala Ambasada Republike Njema\u010dke u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom.<\/p>\n
<\/p>\n
Ambasador Poljske Artur Dmohovski je kazao da je 1989. bila godina kada se Evropa ponovo rodila, jer nije donijela promjene samo Njema\u010dkoj ve\u0107 i Poljskoj, i cijelom kontinentu.<\/p>\n
\u201ePad Berlinskog zida je simbol istorijskih promjena. Bilo je to spektakularno, simbol svih promjena od sjevera ka jugu Evrope. Za moju generaciju 1989. godina ostaje najva\u017eniji istorijski doga\u0111aj koji smo do\u017eivjeli. U na\u0161im sje\u0107anjima i dalje \u017eivi. Mi zapravo dijelimo svoje \u017eivote prije \u201989. i poslije. I mo\u017eda ja danas ne bih bio ovdje da se sve to nije dogodilo\u201c, kazao je Dmohovski.<\/p>\n
Ambasador Njema\u010dke Robert Veber je ocijenio da je pad Berlinskog zida promijenio kurs istorije, ali i \u017eivote mnogih gra\u0111ana.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/www.evropskakuca.me\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/IMG_5074-1024x683.jpg\")
<\/p>\n
\u201ePolicija je bila iznena\u0111ena kada su gra\u0111ani stigli na granicu tog 9. novembra. Ljudi su bili nestrpljivi, ali situacija nije izmakla kontroli, nije bilo nasilja. Ljudi su plesali\u201c, prisje\u0107a se njema\u010dki ambasador koji je u tom trenutku spremao posljednje ispite na fakultetu. \u201eStalno sam bio rastrzan izme\u0111u knjige i televizora. U\u017eivo smo pratili situaciju. Bila je to kombinacija li\u010dnog osje\u0107aja sre\u0107e i nevjerovatne \u010dinjenice da prisustvujete istorijskom doga\u0111aju, ne znaju\u0107i tada koliko velikom\u201c.<\/p>\n
Ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov je kazao da je pad Berlinskog zida jedan od klju\u010dnih doga\u0111aja u istoriji evropskog kontinenta, koji ipak nije opravdao sva o\u010dekivanja.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/www.evropskakuca.me\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/IMG_5082-1024x683.jpg\")
<\/p>\n
“Ru\u0161enje zida je bio emotivni doga\u0111aj povezan sa velikim promjenama koje su se desile u Evropi krajem 80-tih i 90-tih godina. Ove promjene napravile su osnovu za mnoga o\u010dekivanja me\u0111u ljudima u smislu stvaranja nove, mirne, prosperitetne Evrope bez linija koje bi je dijelile. Gledaju\u0107i iz dana\u0161nje perspektive, mogu re\u0107i da se, na\u017ealost, nisu sva ova o\u010dekivanja ostvarila”, kazao je Maslenikov.<\/p>\n
Ru\u0161enju zida prethodio je \u201cPanevropski piknik\u201d na granici Austrije i Ma\u0111arske, zahvaljuju\u0107i kojem je nekoliko hiljada gra\u0111ana Isto\u010dne Njema\u010dke prebjeglo u Zapadnu Evropu. Ambasador Ma\u0111arske Jo\u017eef Ne\u0111e\u0161i je istakao da je ovaj doga\u0111aj ubrzao pad Berlisnkog zida i demokratsku transformaciju Isto\u010dne Evrope.<\/p>\n
\u201eSvi su po\u010deli da prelaze granicu ka Austriji, ta slika se prosto ure\u017ee u sje\u0107anje. Zato je i re\u010deno – prvu ciglu iz Berlinskog zida izbila je Ma\u0111arska\u201c, rekao je Ne\u0111e\u0161i.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/www.evropskakuca.me\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/IMG_5044-1024x683.jpg\")
<\/p>\n
Ambasadorka SAD D\u017eudi Rajzing Rajnke priznaje da sama nije bila svjesna \u0161ta zna\u010di podjela koju je do tada predstavljao Berlinski zid, iako je kao djevoj\u010dica nekoliko godina \u017eivjela u Njema\u010dkoj, a kasnije je posjetila kao studentkinja.<\/p>\n
\u201eMe\u0111utim, sje\u0107am se da su Amerikanci potpuno poludjeli kada je Berlinski zid pao. Osjetili su koliko je va\u017eno za ljude to osvajanje slobode. To se, sje\u0107am se, slavilo\u201c, kazala je Rajzing Rajnke.<\/p>\n
Ambasadorka Francuske Kristin Tudik podsjetila je da su se mladi Francuzi, proslavljaju\u0107i pad Berlinskog zida, okupili na trgu Bastilja.<\/p>\n
“Moja generacija je tada shvatila da je stari svijet ostao iza nas”, kazala je Tudik.<\/p>\n
Ona se prisjetila i koliko je izvje\u0161tavanje o padu Berlinskog zida bilo revolucionarno.<\/p>\n
\u201ePad Berlinskog zida je prikazivan na televiziji u kontinuitetu. To je ranije bilo nezamislivo. Danas se to podrazumijeva, i svi smo navikli da se doga\u0111aji prenose u\u017eivo, ali to ranije nije bila praksa. Tako da je pad Berlinskog zida doveo i do su\u0161tinskih promjena u na\u010dinu izvje\u0161tavanja\u201c.<\/p>\n
Gradnja Berlinskog zida po\u010dela je 1961. godine, kako bi sprije\u010dio odliv stanovnika Isto\u010dnog Berlina u zapadni dio grada. Vremenom je dostigao du\u017einu od 155 kilometara. Punih 28 godina predstavljao je simbol Hladnog rata i Gvozdene zavjese.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ambasadori nekoliko evropskih zemalja i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava diskutovali o zna\u010daju istorijskog doga\u0111aja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":34723,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7535","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"acf":[],"yoast_head":"\n