Po\u0161tovani predsjedni\u010de,<\/p>\n
<\/p>\n
po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n
<\/p>\n
Andrej Saharov, jedan od najhrabrijih umova na\u0161eg doba i \u010dovjek kojeg je ovaj dom veoma cijenio, uvijek je spominjao svoju nepokolebljivu vjeru u skrivenu snagu ljudskog duha. U posljednjih \u0161est mjeseci, Evropljani su pokazali koliko je taj duh zaista sna\u017ean. Vidjeli smo ga me\u0111u njegovateljima koji su \u017eivjeli u stara\u010dkim domovima i brinuli se o starima i bolesnima. Me\u0111u ljekarima i medicisnkim sestrama, koji su umiru\u0107ima zamijenili \u010dlanove porodice. Me\u0111u radnicima koji su radili danono\u0107no i svakodnevno se izlagali opasnosti, kako bismo mi bili po\u0161te\u0111eni. Nadahnuti smo njihovom empatijom, hrabro\u0161\u0107u i osje\u0107anjem du\u017enosti i stoga ovaj govor po\u010dinjem zahvalno\u0161\u0107u svima njima. Njihov primjer govori i o svijetu u kojem \u017eivimo i o stanju na\u0161e Unije.<\/p>\n
<\/p>\n
Oni su primjer snage ljudskoga duha i osje\u0107aja tuge zbog gubitka koji \u0107e nas dugo pratiti. Oni su nam pokazali koliko je sve oko nas nesigurno. Virus hiljadu puta manji od zrna pijeska pokazao je svu krhkost ljudskoga \u017eivota. Razotkrio je slabosti zdravstvenih sistema i ograni\u010denja poretka kojem je bogatstvo va\u017enije od dobrobiti ljudi. Svima nam je skrenuo pa\u017enju na nestabilnost na\u0161e planete \u2013 vidimo je svakodnevno, u otapanju lednika i velikim \u0161umskim po\u017earima, a sada i u pandemiji. Zbog njega se drug\u010dije pona\u0161amo i komuniciramo \u2013 izbjegavamo dodir, a lice skrivamo iza maske.<\/p>\n
<\/p>\n
Pokazao nam je svu krhkost na\u0161eg sistema vrijednosti i kako brzo mo\u017ee biti doveden u pitanje bilo gdje u svijetu, \u010dak i kod nas u Uniji. Ali svi \u017eelimo iza\u0107i iz svijeta korone, iz ove nestabilnosti i nesigurnosti. Zreli smo za promjenu i spremni za budu\u0107nost.<\/p>\n
<\/p>\n
Ovo je pravi trenutak za Evropu. Trenutak da povede iz nestabilnosti u novu vitalnost. O tome danas \u017eelim da govorim.<\/p>\n
<\/p>\n
Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n
<\/p>\n
ka\u017eem to zato \u0161to smo ovih mjeseci ponovno uspjeli otkriti vrijednosti koje dijelimo. Kao pojedinci, svi smo djeli\u0107 li\u010dne slobode \u017ertvovali za sigurnost drugih, a kao Unija, za zajedni\u010dko smo dobro svi dali dio svog suvereniteta. Strah i neslogu dr\u017eava \u010dlanica pretvorili smo u vjeru u Uniju. Pokazali smo \u0161ta se sve mo\u017ee kad vjerujemo jedni u druge i u evropske institucije. I stoga smo se odlu\u010dili na oporavak danas, ali i na oblikovanje boljeg \u017eivota sjutra.<\/p>\n
<\/p>\n
Ovo je #NextGenerationEU.<\/p>\n
<\/p>\n
Prilika da promjenu sami oblikujemo, umjesto da nas na nju prisile katastrofa ili tu\u0111i diktat. Da postanemo sna\u017eniji stvaranjem novih mogu\u0107nosti za sjutra\u0161njicu, a ne pukim pripremama za nepredvi\u0111ene situacije iz pro\u0161losti. Na raspolaganju je sve \u0161to nam za to treba. Odbacujemo stare izgovore i utjehe koje nas samo usporavaju. Imamo viziju, imamo plan, imamo ulaganja.<\/p>\n
<\/p>\n
Sad je \u010das da se prihvatimo posla.<\/p>\n
<\/p>\n
Predsjedniku Sassoliju i kancelarki Merkel, jer Njema\u010dka predsjeda Savjetom Evropske unije, uputila sam jutros pismo namjere u kojem sam izlo\u017eila Komisijin plan za idu\u0107u godinu. Ne\u0107u danas predstaviti svaku inicijativu, ali \u017eelim dotaknuti va\u017ene teme kojima se Unija u idu\u0107ih dvanaest mjeseci mora pozabaviti.<\/p>\n
<\/p>\n
Zajedno \u0107emo ovo prebroditi: ispuni\u0107emo evropska obe\u0107anja<\/p>\n
<\/p>\n
Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n
<\/p>\n
gra\u0111ani Evrope i dalje trpe. Ovo je razdoblje duboke tjeskobe miliona koji strahuju za zdravlje najbli\u017eih, za svoje radno mjesto ili jednostavno ne znaju kako \u0107e spojiti kraj s krajem. Nije jo\u0161 kraj ni pandemiji ni nesigurnosti koja je prati. Oporavak tek po\u010dinje. Zato je sada najva\u017enije da jedni drugima poma\u017eemo. Da pru\u017eimo ruku onima kojima je potrebna. A Evropi to omogu\u0107ava njeno jedinstveno tr\u017ei\u0161no i socijalna privreda.<\/p>\n
<\/p>\n
Ona je prije svega humana privreda, \u0161titi nas od najve\u0107ih \u017eivotnih prijetnji, bolesti, nesre\u0107e, nezaposlenosti i siroma\u0161tva. Pru\u017ea stabilnost i amortizuje udarce. Pru\u017ea nam prilike i osigurava blagostanje jer podsti\u010de inovacije, rast i po\u0161teno tr\u017ei\u0161no takmi\u010denje. Ta trajna obe\u0107anja za\u0161tite, stabilnosti i pru\u017eanja prilike nikad jo\u0161 nisu bila ovoliko va\u017ena.<\/p>\n
<\/p>\n
Dopustite da objasnim.<\/p>\n
<\/p>\n
Kao prvo, Evropa mora i dalje \u0161tititi i gra\u0111ane i njihove izvore prihoda. Ovo je pogotovo bitno u pandemiji koja ne posustaje. Znamo kako se brojke brzo otmu kontroli. Zato ovoj pandemiji i dalje moramo pristupati iznimno oprezno, odgovorno i slo\u017eno. Zdravstveni sistemi i zdravstveni radnici u posljednjih \u0161est mjeseci su napravili \u010dudo. Svaka je zemlja nastojala \u0161to bolje za\u0161tititi svoje gra\u0111ane. A Evropa je djelovala slo\u017enije nego ikad. Kad su dr\u017eave \u010dlanice zatvarale granice, uveli smo zelene trake za robu. EU je ku\u0107i vratila vi\u0161e od \u0161esto hiljada Evropljana, koje je pandemija zatekla svuda po svijetu. Kad su neke zemlje uvele zabranu izvoza najva\u017enijih medicinskih proizvoda, sprije\u010dili smo to i pobrinuli se da najva\u017enija medicinska oprema mo\u017ee do onih kojima treba. U saradnji sa evropskom industrijom intenzivirali smo proizvodnju maski, rukavica, testova i respiratora. Uz pomo\u0107 na\u0161eg Mehanizma civilne za\u0161tite ljekari iz Rumunije mogli su da lije\u010de bolesne u Italiji, a Latvija je slala \u00a0maske svojim balti\u010dkim susjedima.<\/p>\n
<\/p>\n
Sve smo to uspjeli i bez pune nadle\u017enosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Za mene nema dileme \u2013 potrebna nam je sna\u017enija Evropska zdravstvena unija. A da bismo je po\u010deli graditi, moramo iz ove zdravstvene krize izvu\u0107i pouke. Na\u0161 program EU4Health mora biti prilago\u0111en budu\u0107im izazovima. Zato sam predlo\u017eila pove\u0107anje sredstava i zahvalna sam parlamentu \u0161to je spreman boriti se za to i ubla\u017eiti rezove EVropskoga savjeta. Moramo se bolje pripremiti na krize i bolje upravljati prekograni\u010dnim prijetnjama zdravlju. Prvo moramo predlo\u017eiti ja\u010danje i pro\u0161irenje ovla\u0161\u0107enja Evropske agencije za lijekove i ECDC-a, Evropskog centra za sprje\u010davanje i kontrolu bolesti.<\/p>\n
<\/p>\n
Zatim \u0107emo izgraditi evropsku agenciju za napredno biomedicinsko istra\u017eivanje i razvoj (BARDA). Ta \u0107e nova agencija oja\u010dati na\u0161e kapacitete i spremnost da reagujemo na prekograni\u010dne prijetnje i hitne slu\u010dajeve, bili oni prirodni ili namjerno izazvani. Strate\u0161kim stvaranjem zaliha lak\u0161e \u0107emo se nositi s poreme\u0107ajima u lancu nabavki, posebno farmaceutskih proizvoda. Tre\u0107i korak je otvaranje rasprave o pitanju ovla\u0161\u0107enja u zdravstvu, koja su danas posebno va\u017ena. To smatram plemenitim i va\u017enim zadatkom Konferencije o budu\u0107nosti Evrope.<\/p>\n
<\/p>\n
A budu\u0107i da je kriza bila globalna, nu\u017eno je da izvu\u010demo i globalne pouke. Zato \u0107u s premijerom Conteom i italijanskim predsjedni\u0161tvom Skupine G20 za idu\u0107u godinu u Italiji sazvati Globalni sastanak o zdravlju. Tako \u0107emo Evropljanima dokazati da Unija \u0161titi sve. A upravo smo to postigli u odnosu na radnike. Kad sam preuzela du\u017enost, obe\u0107ala sam instrument za za\u0161titu radnika i preduze\u0107a od vanjskih udaraca. Iz svog iskustva kao ministrice rada i socijalne pomo\u0107i znala sam da takvi mehanizmi funkcioni\u0161u. Poma\u017eu radnicima da sa\u010duvaju posao, preduze\u0107ima da zadr\u017ee radnike, a malim i srednjim preuze\u0107ima da opstanu. Mala i srednja preduze\u0107a pokreta\u010d su na\u0161e privrede i bi\u0107e pokreta\u010d na\u0161eg oporavka.<\/p>\n
<\/p>\n
Zato je Komisija osmislila program SURE. \u017delim Parlamentu zahvaliti \u0161to ga je u rekordnom roku prihvatio. Evropa je zasad izbjegla masovnu nezaposlenost kakva se doga\u0111a na drugim mjestima, uveliko i zbog toga \u0161to se \u010detrdesetak miliona ljudi prijavilo u programe skra\u0107enog radnog vremena. Zbog takve brzine i sloge 16 dr\u017eava uskoro \u0107e iz programa SURE dobiti gotovo 90 milijardi eura za pomo\u0107 radnicima i preduze\u0107ima. Porodicama od Litvanije do \u0160panije to \u0107e donijeti olak\u0161anje jer \u0107e im omogu\u0107iti da plate stanarinu ili hranu.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako \u0107emo za\u0161tititi milione radnih mjesta, dohodaka i preduze\u0107a u cijeloj Uniji. To je prava evropska solidarnost na djelu. Ona je i odraz \u010dinjenice da dostojanstvo rada u na\u0161oj Uniji mora biti sveto. No, istina je da se za previ\u0161e ljudi rad vi\u0161e ne isplati. Damping plata uni\u0161tava dostojanstvo rada, ka\u017enjava preduzetnike koji ispla\u0107uju pristojne plate i naru\u0161ava po\u0161teno tr\u017ei\u0161no takmi\u010denje na jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
<\/p>\n
Zbog toga \u0107e Komisija iznijeti zakonodavni prijedlog za pomo\u0107 dr\u017eavama \u010dlanicama u stvaranju okvira za minimalne plate. Svi moraju imati pristup minimalnim platama, putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plata. Sna\u017eno se zala\u017eem za kolektivno pregovaranje, a prijedlogom \u0107e se u potpunosti po\u0161tovati nacionalne nadle\u017enosti i tradicije. U mnogim smo dr\u017eavama \u010dlanicama vidjeli kako se dobro ispregovaranom minimalnom platom osiguravaju radna mjesta i stvara pravednost, i za radnike i za preduze\u0107a koja svoje radnike zaista cijene. Vrijeme je da se rad uz minimalnu platu isplati.<\/p>\n
<\/p>\n
Drugo obe\u0107anje socijalne tr\u017ei\u0161ne privrede je obe\u0107anje stabilnosti. Unija i njene dr\u017eave \u010dlanice pru\u017eile su nezapam\u0107en odgovor na nezapam\u0107enu krizu. Komisija je odmah i prvi put u na\u0161oj istoriji aktivirala op\u0161u klauzulu o odstupanju. Prilagodili smo na\u0161e evropske fondove i pravila o dr\u017eavnoj pomo\u0107i. Odobrili smo pomo\u0107 preduze\u0107ima i industriji u iznosu ve\u0107em od 3 milijarde eura, od ribara u Hrvatskoj i poljoprivrednika u Gr\u010dkoj do MSP-ova u Italiji i samozaposlenih osoba u Danskoj. Evropska centralna banka preduzela je odlu\u010dne mjere u okviru svog programa PEPP-a. Komisija je u rekordnom roku predlo\u017eila instrument NextGenerationEU i revidirani bud\u017eet. Njime se kombinuju ulaganja i prijeko potrebne reforme. Savjet ga je potvrdio u rekordnom roku. Ovaj dom radi na njegovu hitnom izglasavanju.<\/p>\n
<\/p>\n
Evropa je prvi put, i to izuzetno, uspostavila vlastite zajedni\u010dke alate kao dopunu nacionalnim fiskalnim stabilizatorima. To je izvanredan trenutak jedinstva na\u0161e Unije. To je postignu\u0107e kojim bismo se svi trebali ponositi. Sada moramo dr\u017eati smjer. Svi smo vidjeli prognoze. Mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e se na\u0161e privrede ponovno pokrenuti nakon pada BDP-a od 12 % u drugom tromjese\u010dju. Ali, virus je i dalje prisutan, a zbog njega i neizvjesnost u Evropi i u cijelom svijetu. Stoga ovo definitivno nije trenutak za uskra\u0107ivanje podr\u0161ke.<\/p>\n
<\/p>\n
Na\u0161im privredama potrebna je trajna politika podr\u0161ke i mora\u0107e se uspostaviti osjetljiva ravnote\u017ea izme\u0111u pru\u017eanja finansijske podr\u0161ke i osiguravanja fiskalne odr\u017eivosti. U dugoro\u010dnom smislu, sna\u017enija ekonomska i monetarna unija najbolji je put prema stabilnosti i konkurentnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Povjerenje u euro nikad nije bilo ve\u0107e.<\/p>\n
<\/p>\n
Istorijski sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je politi\u010dke podr\u0161ke koja mu je pru\u017eena. Sada moramo iskoristiti priliku da provedemo strukturne reforme u na\u0161im privredama i dovr\u0161imo Uniju tr\u017ei\u0161ta kapitala i bankovnu uniju. Sna\u017ena i likvidna tr\u017ei\u0161ta kapitala klju\u010dna su kako bi se preduze\u0107ima omogu\u0107io pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za rast i ulaganje u oporavak i u budu\u0107nost. Tako\u0111e su preduslov za dalje ja\u010danje me\u0111unarodne uloge eura. Stoga, prihvatimo se posla i dovr\u0161imo ovaj projekt sljede\u0107e generacije.<\/p>\n
<\/p>\n
Po\u0161tovani zastupnici, tre\u0107e trajno obe\u0107anje je obe\u0107anje prilike.<\/p>\n
<\/p>\n
Pandemija nas je podsjetila na mnoge stvari koje smo mo\u017eda zaboravili ili uzimali zdravo za gotovo. Podsjetila nas je na to koliko su na\u0161e privrede povezane i koliko je potpuno funkcionalno jedinstveno tr\u017ei\u0161te klju\u010dno za na\u0161e blagostanje i na\u010din poslovanja.<\/p>\n
<\/p>\n
Jedinstveno tr\u017ei\u0161te je prilika \u2013 prilika da potro\u0161a\u010d dobije vrijednost za novac, da preduze\u0107e prodaje bilo gdje u Evropi ili da industrija osna\u017ei svoju globalnu konkurentnost. Za sve nas, ono je prilika da na najbolji mogu\u0107i na\u010din iskoristimo slobode do kojih nam je kao Evropljanima stalo. To na\u0161im preduze\u0107ima daje razmjere koji su im potrebni za napredak i pru\u017ea im sigurno uto\u010di\u0161te u kriznim vremenima. Svakodnevno se oslanjamo na jedinstveno tr\u017ei\u0161te, koje nam olak\u0161ava \u017eivot i klju\u010dno je za upravljanje krizom i oporavak.<\/p>\n
<\/p>\n
Dajmo mu podsticaj.<\/p>\n
<\/p>\n
Moramo ukloniti prepreke jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu. Moramo smanjiti birokratiju. Moramo poja\u010dati sprovo\u0111enje i izvr\u0161enje. I moramo ponovno uspostaviti \u010detiri slobode \u2013 u cijelosti i \u0161to je br\u017ee mogu\u0107e.<\/p>\n
<\/p>\n
Temelj za to je \u0161engenski prostor slobodnog kretanja koji u potpunosti funkcioni\u0161e. Sara\u0111iva\u0107emo s Parlamentom i dr\u017eavama \u010dlanicama kako bismo to postavili kao prioritet na\u0161eg politi\u010dkog programa, te \u0107emo predlo\u017eiti novu strategiju za budu\u0107nost \u0160engena.<\/p>\n
<\/p>\n
Na temeljima sna\u017enog unutra\u0161njeg tr\u017ei\u0161ta evropska industrija ve\u0107 dugo je podsticaj na\u0161e privrede, omogu\u0107ava stabilan \u017eivot milionima ljudi i stvara dru\u0161tvena sredi\u0161ta oko kojih se okupljaju na\u0161e zajednice.<\/p>\n
<\/p>\n
U martu smo predstavili na\u0161u novu industrijsku strategiju kako bismo osigurali da industrija predvodi istovremenu zelenu i digitalnu tranziciju. Doga\u0111aji u posljednjih \u0161est mjeseci samo su jo\u0161 dodatno ubrzali tu transformaciju, u trenutku u kojem se globalno konkurentno okru\u017eenje mijenja iz temelja. Zbog toga \u0107emo u prvoj polovini sljede\u0107e godine a\u017eurirati svoju industrijsku strategiju i prilagoditi okvir tr\u017ei\u0161nog takmi\u010denja, koji tako\u0111er treba dr\u017eati korak.<\/p>\n
<\/p>\n
Pokrenimo Evropu i izgradimo svijet u kakvom \u017eelimo da \u017eivimo <\/strong><\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n sve \u0107e navedene mjere pomo\u0107i da se Evropa postavi na noge. No, osim \u0161to zajedno moramo prebroditi krizu, moramo se i pokrenuti i usmjeriti na izgradnju svijeta sutra\u0161njice. Kad je rije\u010d o budu\u0107nosti na\u0161e osjetljive planete, potreba za hitnim djelovanjem nikad nije bila ve\u0107a. Iako je velik dio svjetskih aktivnosti bio zaustavljen zbog ograni\u010denja kretanja i zatvaranja poslovanja, planeta se nastavila opasno zagrijavati.<\/p>\n <\/p>\n Vidimo to na svakom koraku: od domova koji su evakuisani zbog lomljenja lednika na Mont Blancu i po\u017eara koji haraju Oregonom, pa do usjeva uni\u0161tenih u Rumuniji zbog najgore su\u0161e posljednjih decenija.<\/p>\n <\/p>\n No, svjedo\u010dili smo i povratku prirode u na\u0161e \u017eivote.<\/p>\n <\/p>\n \u010ceznuli smo za zelenim povr\u0161inama i \u010distijm vazduhom radi na\u0161eg mentalnog zdravlja i fizi\u010dke dobrobiti. Znamo da su promjene potrebne, ali i mogu\u0107e. Evropski Zeleni dogovor na\u0161 je plan za tu transformaciju. U sredi\u0161tu toga na\u0161a je misija da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent. No status quo nije rje\u0161enje \u2013 moramo biti br\u017ei i bolji.<\/p>\n <\/p>\n Detaljno smo prou\u010dili svaki sektor kako bismo utvrdili koliko brzi mo\u017eemo biti i kako to u\u010diniti na odgovoran na\u010din utemeljen na dokazima. Odr\u017eali smo opse\u017eno javno savjetovanje i proveli opse\u017enu procjenu u\u010dinka. Na temelju toga Evropska komisija predla\u017ee pove\u0107anje cilja smanjenja emisija do 2030. na barem 55 %. Svjesna sam da je to pove\u0107anje s 40 % na 55 % previ\u0161e za neke, a nedovoljno za druge.<\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, na\u0161a procjena u\u010dinka jasno pokazuje da na\u0161a privreda i industrija to mogu. Oni to i \u017eele. Upravo mi se ju\u010de dopisom obratilo 170 vode\u0107ih poslovnih ljudi i ulaga\u010da, od MSP-ova do nekih najve\u0107ih svjetskih preduze\u0107a, zahtijevaju\u0107i da Evropa postavi cilj od najmanje 55 %. Na\u0161a procjena u\u010dinka jasno pokazuje da bi postizanjem tog cilja EU uspje\u0161no napredovala prema ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjavanju obveza iz Pari\u0161kog sporazuma.<\/p>\n <\/p>\n Budu li drugi slijedili na\u0161 primjer, svijet \u0107e mo\u0107i zadr\u017eati zagrijavanje ispod nivoa od 1,5 \u00b0C. Itekako sam svjesna da su mnogi na\u0161i partneri daleko od toga, stoga \u0107u kasnije re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o mehanizmu za grani\u010dnu prilago\u0111avanje emisija ugljen-dioksia.<\/p>\n <\/p>\n No, za nas je cilj za 2030. ambiciozan, ostvariv i koristan za Evropu. Mi to mo\u017eemo.Ve\u0107 smo pokazali da mo\u017eemo. Iako su se emisije od 1990. smanjile za 25 %, na\u0161a je privreda porasla za vi\u0161e od 60 %. Razlika je u tome \u0161to sada imamo vi\u0161e tehnologije, vi\u0161e stru\u010dnog znanja i vi\u0161e ulaganja. Uz to, ve\u0107 se kre\u0107emo prema kru\u017enoj ekonomiji s ugljen-dioksid neutralnom proizvodnjom. Imamo vi\u0161e mladih ljudi koji tra\u017ee promjene. Imamo vi\u0161e dokaza da je ono \u0161to je dobro za klimu dobro i za preduze\u0107a i za sve nas.<\/p>\n <\/p>\n Kona\u010dno, imamo i sve\u010dano obe\u0107anje kojim se obvezujemo da u toj transformaciji niko ne\u0107e biti zapostavljen. Fondom za pravednu tranziciju podupirat \u0107emo regije u kojima \u0107e promjene biti ve\u0107e i skuplje. Imamo sve \u0161to nam treba. Na\u0161a je odgovornost da sada sve te mjere sprovedemo u djelo.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n ispunjenjem tog novog cilja smanji\u0107e se na\u0161a zavisnost o uvozu energenata, otvoriti milioni novih radnih mjesta i vi\u0161e nego prepoloviti zaga\u0111ivanje vazduha. Da bismo to ostvarili, moramo po\u010deti odmah. Do sljede\u0107eg ljeta preispita\u0107emo sve na\u0161e propise o klimi i energetici da budu \u201espremni za cilj od 55 %\u201d. Pove\u0107a\u0107emo trgovanje emisijama, podstaknuti energiju iz obnovljivih izvora, pobolj\u0161ati energetsku u\u010dinkovitost, reformisati oporezivanje energije. No, misija Evropskog Zelenog dogovora uklju\u010duje puno vi\u0161e od smanjenja emisija.<\/p>\n <\/p>\n Rije\u010d je o sistemskoj modernizaciji cijele na\u0161e privrede, dru\u0161tva i industrije. Rije\u010d je o izgradnji sna\u017enijeg svijeta u kojem \u0107emo \u017eivjeti. Na\u0161i sada\u0161nji nivoi potro\u0161nje sirovina, energije, vode, hrane i upotrebe zemlji\u0161ta nisu odr\u017eivi. Moramo promijeniti odnos prema prirodi, na\u010din proizvodnje i potro\u0161nje, \u017eivota i rada, hrane i grijanja, putovanja i prevoza. Nastoja\u0107emo rije\u0161iti sve probleme, od opasnih hemikalija do kr\u010denja \u0161uma i zaga\u0111enja.<\/p>\n <\/p>\n To je plan za istinski oporavak. To je plan ulaganja za Evropu.<\/p>\n <\/p>\n I upravo \u0107e nam tu instrument NextGenerationEU najvi\u0161e pomo\u0107i. Prvo, 37 % sredstava iz instrumenta NextGenerationEU potro\u0161i\u0107e se direktno na ciljeve na\u0161eg Evropskog Zelenog dogovora. I ja \u0107u se pobrinuti da se time i zeleno finansiranje podigne na vi\u0161i nivo.<\/p>\n <\/p>\n Predvodnici smo u zelenom finansiranju i najvi\u0161e izdvajamo zelenih obveznica u cijelom svijetu. Predvodnici smo u razvoju pouzdanog standarda EU za zelene obveznice. Danas mogu objaviti da \u0107emo utvrditi cilj da se 30 % od 750 milijardi eura instrumenta NextGenerationEU prikupi putem zelenih obveznica.<\/p>\n <\/p>\n Drugo, instrument NextGenerationEU trebao bi ulagati u eksperimentalne evropske projekte s najve\u0107im u\u010dinkom koji uklju\u010duju vodonik, obnovu i milion stanica za elektri\u010dno punjenje. Dopustite mi da objasnim kako bi to moglo funkcionisati:<\/p>\n <\/p>\n Prije dvije sedmice u \u0160vedskoj se zapo\u010delo s eksperimentalnim radom na proizvodnji \u010delika bez fosilnih goriva. Umjesto ugljenika u proizvodnji \u010distog \u010delika upotrijebi\u0107e vodonik. To nam govori koliki potencijal vodonik ima za podr\u0161ku na\u0161e industrije novim i \u010distim na\u010dinom rada. \u017delim da uz pomo\u0107 instrumenta NextGenerationEU stvorimo nove evropske doline vodonika za modernizaciju na\u0161ih industrija, gorivo za na\u0161a vozila i o\u017eivljavanje ruralnih podru\u010dja. Drugi su primjer zgrade u kojima \u017eivimo i radimo. Na\u0161e zgrade proizvode 40 % na\u0161ih emisija. Moraju postati \u0161tedljivije, jeftinije i odr\u017eivije. Znamo da gra\u0111evinski sektor od izvora ugljenika mo\u017ee postati ponor ugljika, ako se koriste gra\u0111evinski materijali poput drva i pametne tehnologije poput vje\u0161ta\u010dke inteligencije. \u017delim da instrument NextGenerationEU pokrene evropski talas obnove i da tako na\u0161a Unija postane predvodnica u kru\u017enoj ekonomiji.<\/p>\n <\/p>\n No, to nije samo ekolo\u0161ki i ekonomski projekat: mora biti i novi kulturni projekat za Evropu. Svaki pokret ima vlastiti vizuelni identitet i osje\u0107aj. Na\u0161im sistemskim promjenama moramo stvoriti vlastitu posebnu estetiku \u2013 da uskladimo stil i odr\u017eivost. Zbog toga \u0107emo stvoriti novi evropski Bauhaus \u2013 mjesto saradnje arhitekata, umjetnika, studenata, in\u017eenjera i dizajnera. Ovo je NextGenerationEU. To zna\u010di oblikovati svijet u kojem \u017eelimo \u017eivjeti. Svijet u \u010dijoj je slu\u017ebi ekonomija koja smanjuje emisije, podsti\u010de konkurentnost, smanjuje energetsko siroma\u0161tvo, otvara kvalitetna radna mjesta i pobolj\u0161ava kvalitet \u017eivota. Svijet u kojem upotrebljavamo digitalne tehnologije za izgradnju zdravijeg i zelenijeg dru\u0161tva.<\/p>\n <\/p>\n A to se mo\u017ee posti\u0107i samo ako sve to napravimo zajedno i insistira\u0107u da nam planovi oporavka ne poslu\u017ee samo za prevladavanje krize, ve\u0107 da nam pomognu da pokrenemo Evropu naprijed u svijet sutra\u0161njice.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n Zamislite na trenutak \u017eivot u ovoj pandemiji bez digitalnog svijeta. Od karantina, izolovanosti od porodice i zajednice i odsje\u010denosti od svijeta do velikih problema nabavke. To ustvari i nije tako te\u0161ko zamisliti, jer tako je bilo prije 100 godina za vrijeme posljednje velike pandemije.<\/p>\n <\/p>\n Vijek kasnije, moderna je tehnologija mladima omogu\u0107ila da u\u010de na daljinu, a milionima da rade od ku\u0107e. Omogu\u0107ila je preduze\u0107ima da prodaju svoje proizvode, tvornicama da nastave s radom i javnim upravama da pru\u017eaju osnovne javne usluge na daljinu. U nekoliko sedmica vidjeli smo digitalne inovacije i transformacije za koje ina\u010de trebaju godine.<\/p>\n <\/p>\n Do\u0161li smo do granica analognih mogu\u0107nosti. Ovo veliko ubrzanje tek je po\u010detak.<\/p>\n <\/p>\n Ovo mora postati digitalna decenija Evrope.<\/p>\n <\/p>\n Trebamo zajedni\u010dki plan za digitalnu Evropu s jasno utvr\u0111enim ciljevima za 2030., kao \u0161to su povezivost, digitalne vje\u0161tine i digitalne javne usluge. I trebamo slijediti jasna na\u010dela: pravo na privatnost i povezivost, sloboda govora, slobodan protok podataka i kibersigurnost. No, Evropa sada mora biti predvodnica u digitalnom svijetu, u protivnom \u0107emo morati slijediti druge i prihvatiti njihove standarde. Zbog toga moramo brzo djelovati. Tri su podru\u010dja na koja se moramo posebno fokusirati. Prvo su podru\u010dje podaci. U podru\u010dju li\u010dnih podataka \u2013 izme\u0111u preduze\u0107a i potro\u0161a\u010da \u2013 Evropa je bila prespora i sad zavisi od drugih.<\/p>\n <\/p>\n To se ne smije dogoditi s industrijskim podacima. I dobra je stvar da Evropa tu ima prednost \u2013 imamo tehnologiju, i \u0161to je najva\u017enije, imamo industriju. No, trka jo\u0161 nije dobijena. Koli\u010dina industrijskih podataka u sljede\u0107ih \u0107e se pet godina u\u010detverostru\u010diti, a tako i mogu\u0107nosti koje s time dolaze. Na\u0161im preduze\u0107ima, malim i srednjim preduze\u0107ima, novoosnovanim preduze\u0107ima i istra\u017eiva\u010dima moramo dati mogu\u0107nost da iskoriste svoj puni potencijal. A industrijski podaci zlata vrijede kad je rije\u010d o razvoju novih proizvoda i usluga. No, u stvarnosti se 80 % prikupljenih industrijskih podataka nikada ne upotrijebi. To je \u010disti gubitak.<\/p>\n <\/p>\n Istinska podatkovna ekonomija bila bi sna\u017ean pokreta\u010d za inovacije i nova radna mjesta. I zbog toga trebamo osigurati te podatke za Evropu i u\u010diniti ih \u0161iroko dostupnima. Trebamo zajedni\u010dke podatkovne prostore, na primjer u energetskom i zdravstvenom sektoru. Time \u0107emo poduprijeti inovacijske ekosisteme u kojima univerziteti, preduze\u0107a i istra\u017eiva\u010di mogu pristupiti podacima i zajedno raditi na njima.<\/p>\n <\/p>\n Zbog toga \u0107emo u okviru instrumenta NextGenerationEU izgraditi evropski oblak, koji \u0107e se temeljiti na projektu GaiaX. Drugo podru\u010dje na koje se moramo fokusirati jeste tehnologija, a posebno vje\u0161ta\u010dka inteligencija. Bilo da je rije\u010d o preciznoj poljoprivredi, ta\u010dnijoj medicinskoj dijagnozi ili sigurnoj autonomnoj vo\u017enji \u2013 vje\u0161ta\u010dka inteligencija otvori\u0107e za nas nove svjetove. No ovaj svijet treba i pravila. \u017delimo skup pravila kojima su ljudi u sredi\u0161tu. Algoritmi ne smiju biti crna kutija i moraju postojati jasna pravila ako ne\u0161to po\u0111e po zlu. Komisija \u0107e u tu svrhu sljede\u0107e godine predlo\u017eiti novi propis. Uklju\u010diva\u0107e kontrolu nad na\u0161im li\u010dnim podacima koju danas \u010desto nemamo. Svaki put kad nas aplikacija ili internetska stranica upitaju da kreiramo novi digitalni identitet ili da se jednostavno ulogujemo putem velike platforme, ne mo\u017eemo znati \u0161to se u stvarnosti doga\u0111a s na\u0161im podacima. Zbog toga \u0107e Komisija ubrzo predlo\u017eiti siguran evropski e-identitet.<\/p>\n <\/p>\n Identitet kojem vjerujemo i koji \u0107e svaki gra\u0111anin mo\u0107i koristiti bilo gdje u Evropi za raznovrsne usluge, od pla\u0107anja poreza do iznamjljivanja bicikla. Tehnologiju zahvaljuju\u0107i kojoj sami mo\u017eemo kontrolisati koji se podaci koriste i na koji na\u010din.<\/p>\n <\/p>\n Tre\u0107e je podru\u010dje infrastruktura. Podatkovne veze moraju dr\u017eati korak s velikom brzinom promjena. Ako se zala\u017eemo za Evropu jednakih mogu\u0107nosti, neprihvatljivo je da 40 % ljudi u ruralnim podru\u010djima jo\u0161 uvijek nema pristup brzim \u0161irokopojasnim vezama.<\/p>\n <\/p>\n Te su veze sada preduslov za rad od ku\u0107e, u\u010denje kod ku\u0107e, online kupovinu i, svakoga dana sve vi\u0161e, za nove va\u017ene usluge. Bez \u0161irokopojasnih veza danas jedva da je mogu\u0107e u\u010dinkovito pokrenuti ili voditi poslovanje. Te su okolnosti golema prilika i solidan temelj za o\u017eivljavanje ruralnih podru\u010dja. Samo \u0107e tako ona u potpunosti mo\u0107i iskoristiti svoje mogu\u0107nosti i privu\u0107i ljude i ulaganja.<\/p>\n <\/p>\n Pove\u0107ana ulaganja u okviru instrumenta NextGenerationEU jedinstvena su prilika da razvoj stigne u svako selo. Zato ulaganja \u017eelimo usmjeriti u sigurnu povezivost te razvoj mre\u017ee 5G, 6G i opti\u010dke mre\u017ee. Instrument NextGeneration EU jedinstvena je prilika i za stvaranje uskla\u0111enijeg evropskog pristupa povezivosti i uvo\u0111enju digitalne infrastrukture. Ti ciljevi nisu sami sebi svrha, ve\u0107 je rije\u010d o digitalnoj suverenosti Evrope, na u\u017eem i \u0161irem nivou. U tom duhu sa zadovoljstvom mogu najaviti da \u0107e se u sljede\u0107u generaciju superra\u010dunala \u2013 u Evropi proizvedenu naprednu tehnologiju \u2013 ulo\u017eiti osam milijardi eura.<\/p>\n <\/p>\n \u017delimo i da evropska industrija razvije vlastiti mikroprocesor sljede\u0107e generacije koji \u0107e nam omogu\u0107iti da energetski u\u010dinkovito i sigurno upotrebljavamo sve ve\u0107u koli\u010dinu podataka.<\/p>\n <\/p>\n To je cilj evropske digitalne decenije!<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n ako \u017eelimo da Evropa ide naprijed, i to brzim korakom, ne smijemo oklijevati. \u017delimo da Evropa ima ve\u0107u kontrolu nad svojom budu\u0107no\u0161\u0107u. Imamo sve \u0161to je potrebno da se to ostvari. I privatni sektor to i\u0161\u010dekuje s velikim nestrpljenjem. Nikad nije bio bolji trenutak za ulaganje u evropska tehnolo\u0161ka preduze\u0107a. Novi digitalni centri ni\u010du posvuda, od Sofije do Lisabona i Katowica. Unija ima ljude, ideje i snagu da uspije. Zbog toga \u0107emo 20% sredstava iz instrumenta NextGenerationEU ulo\u017eiti u digitalni sektor. \u017delimo predvoditi put u digitalno doba, i to na evropski na\u010din: sa svojim vrijednostima, snagom i globalnim ambicijama.<\/p>\n <\/p>\n Vitalna Evropa u nestabilnom svijetu<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n Evropa je odlu\u010dna u namjeri da iskoristi ovu tranziciju za izgradnju svijeta u kakvom \u017eelimo \u017eivjeti. Ta ambicija, naravno, se\u017ee daleko izvan na\u0161ih granica. Pandemija je istovremeno razotkrila koliko je globalni ssistem krhk i koliko je za suo\u010davanje s kolektivnim izazovima va\u017ena saradnja. Suo\u010deni s krizom, neki se svjetski akteri povla\u010de u izolaciju. Drugi pak aktivno ugro\u017eavaju stabilnost sistema.<\/p>\n Evropa se odlu\u010dila na pomo\u0107 drugima. Na\u0161e vo\u0111stvo nije prazna propaganda. Nije cilj Evropu uvijek stavljati na prvo mjesto. Cilj je biti me\u0111u prvima koji \u0107e ozbiljno odgovoriti na bitna pitanja. Tokom pandemije evropski avioni sa hiljadam tona za\u0161titne opreme slijetali su svuda \u2013 od Sudana, Afganistana i Somalije do Venezuele. Nio nije siguran dok svi ne budemo sigurni, bez obzira na to gdje \u017eivimo i koliko imamo. Dostupna i bezbjedna vakcina pristupa\u010dne cijene na\u010din je koji najvi\u0161e obe\u0107ava. Na po\u010detku pandemije nije bilo sredstava ni globalnog okvira za vakcinu protiv bolesti COVID-19, svi su ga samo \u017eeljeli dobiti prvi.<\/p>\n <\/p>\n U tom je trenutku EU isko\u010dio kako bi predvodio globalni odgovor. Uz pomo\u0107 civilnog dru\u0161tva, G20, WHO i drugih okupili smo vi\u0161e od 40 zemalja i prikupili 16 milijardi eura za finansiranje istra\u017eivanja vakcine, testova i lije\u010denja za cijeli svijet. To je primjer neuporedive pokreta\u010dke snage EU. Ali nije dovoljno samo prona\u0107i vakcinu. Moramo se pobrinuti da ona bude dostupno evropskim gra\u0111anima i gra\u0111anima \u0161irom svijeta. Ovog mjeseca Unija se s 400 milijuna eura pridru\u017eila globalnom instrumentu COVAX kako bi bezbjedna vakcina bila dostupna ne samo onima koji je \u00a0mogu priu\u0161titi, nego i svima kojima je potrebno. Nacionalizam u istra\u017eivanju vakcine ugro\u017eava \u017eivote, a saradnja ih spa\u0161ava.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n \u010dvrsto vjerujemo u snagu i vrijednost saradnje u me\u0111unarodnim tijelima. Sna\u017eni Ujedinjeni narodi omogu\u0107i\u0107e nam da prona\u0111emo dugoro\u010dna rje\u0161enja za krize poput libijske i sirijske. Sna\u017ena Svjetska zdravstvena organizacija omogu\u0107i\u0107e nam bolju pripremu i odgovor na globalnu pandemiju ili lokalne zaraze \u2013 bilo da je rije\u010d o koronavirusu ili eboli, a sna\u017ena Svjetska trgovinska organizacija jam\u010di\u0107e po\u0161teno tr\u017ei\u0161no takmi\u010denje za sve.<\/p>\n <\/p>\n Ali potreba za revitalizacijom i reformom multilateralnog sistema nikad nije bila izra\u017eenija. Na\u0161 globalni sistem sve nas vi\u0161e ko\u010di. Velike sile povla\u010de se iz institucija ili ih koriste za vlastite interese. Nijedan od tih puteva nikamo ne vodi. Da, \u017eelimo promjenu. Ali planiranu, ne destruktivnu. Zato \u017eelim da EU predvodi reforme WTO i WHOkako bi one bile prilago\u0111ene svijetu dana\u0161njice. Me\u0111utim, svi znamo da za multilateralne reforme treba vremena, a svijet dotle ne\u0107e stati.<\/p>\n <\/p>\n Jedno je sigurno \u2013 postoji jasna potreba za time da Evropa zauzima jasna stajali\u0161ta i brzo poduzima mjere u podru\u010dju globalnih pitanja. Prije dva dana odr\u017ean je posljednji sastanak \u010delnika EU i Kine. Odnos izme\u0111u Evropske unije i Kine jedan je od strate\u0161ki najva\u017enijih, ali i jedan od najzahtjevnijih.<\/p>\n Od samog po\u010detka tvrdila sam da je Kina pregovara\u010dki partner, ekonomski konkurent i sistemski suparnik. Imamo zajedni\u010dke interese u pitanjima kao \u0161to su klimatske promjene i Kina je pokazala da je spremna sudjelovati u dijalogu na visokom nivou. No o\u010dekujemo da Kina ispuni obveze iz Pari\u0161kog sporazuma i predvodi primjerom. Jo\u0161 treba naporno raditi u podru\u010dju po\u0161tenog pristupa tr\u017ei\u0161tu za evropska poduze\u0107a, uzajamnosti i vi\u0161ka kapaciteta. Na\u0161e trgovinsko i investicijsko partnerstvo i dalje je neuravnote\u017eeno i nema sumnje da promi\u010demo vrlo razli\u010dite sisteme upravljanja i dru\u0161tva. Mi vjerujemo u univerzalnu vrijednost demokratije i prava pojedinca.<\/p>\n <\/p>\n Ni Evropa nije bez problema, uzmite za primjer antisemitizam, ali mi o njima raspravljamo javno. Izra\u017eavanje kritike i protivljenja nije samo prihva\u0107eno nego i zakonom za\u0161ti\u0107eno. Zato uvijek moramo javno prozivati zloupotrebu ljudskih prava kad god i gdje god da se dogodi \u2013 bilo da je rije\u010d o Hong Kongu ili Ujgurima. Ali \u0161to nas ta\u010dno sputava? Za\u0161to se \u010dak i jednostavne izjave o vrijednostima EU odga\u0111aju, ubla\u017eavaju ili iskori\u0161tavaju za neke druge ciljeve?<\/p>\n <\/p>\n Kada dr\u017eave \u010dlanice ka\u017eu da je Evropa prespora, ka\u017eem im da budu hrabre i kona\u010dno prije\u0111u na glasovanje kvalificirane ve\u0107ine \u2013 barem kad je rije\u010d o ljudskim pravima i sprovo\u0111enju sankcija. Evropski parlament mnogo je puta pozivao na dono\u0161enje evropske verzije zakona Magnitsky i ovom prilikom objavljujem da \u0107emo sada iznijeti i prijedlog.<\/p>\n <\/p>\n Svoje alate trebamo dovr\u0161iti.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n Evropa mora imati jasno stajali\u0161te i mora ga zauzeti brzo, bilo to u Hong Kongu, Moskvi ili Minsku. Jasno i glasno ka\u017eem: Evropska unija stoji uz bjelaruski narod. Sve nas je dirnula velika hrabrost mirno okupljenih na Trgu neovisnosti i u\u010desnika neustra\u0161ivog \u017eenskog mar\u0161a. Izbori zbog kojih su ljudi iza\u0161li na ulice nisu bili ni slobodni ni po\u0161teni, a okrutna reakcija vlasti odonda do danas sramotna je. Bjelaruski narod mora slobodno odlu\u010diti o svojoj budu\u0107nosti. Ti ljudi nisu ni\u010diji pijuni.<\/p>\n <\/p>\n Onima koji zagovaraju bli\u017ee veze s Rusijom poru\u010dujem da trovanje Alekseja Navaljnog naprednom kemijskom tvari nije izolirani incident. Tomu smo svjedo\u010dili i u Gruziji i Ukrajini, Siriji i Salisburyju te pri upletanju Rusije u izbore u cijelom svijetu. Obrazac je isti i nikakav plinovod to ne\u0107e promijeniti.<\/p>\n <\/p>\n Turska je na\u0161 va\u017ean susjed i uvijek \u0107e to biti. Me\u0111utim, premda smo na karti vrlo blizu, \u010dini se da je udaljenost izme\u0111u nas sve ve\u0107a. Da, Turska se nalazi u problemati\u010dnom susjedstvu. I da, prihvatila je milione izbjeglica i za to od nas dobiva znatna sredstva. Ali ni\u0161ta od toga nije opravdanje za poku\u0161aje zastra\u0161ivanja susjeda. Na\u0161e dr\u017eave \u010dlanice, Kipar i Gr\u010dka, uvijek mogu ra\u010dunati na potpunu evropsku solidarnost pri za\u0161titi svog zakonitog prava na suverenitet.<\/p>\n <\/p>\n Smanjivanje napetosti u isto\u010dnom Sredozemlju u na\u0161em je zajedni\u010dkom interesu. Povratak istra\u017eiva\u010dkih brodova u turske luke proteklih dana dobar je pomak, koji omogu\u0107uje stvaranje prijeko potrebnog prostora za dijalog. Napredova\u0107emo samo ako se suzdr\u017eimo od unilateralnih poteza i u dobroj vjeri obnovimo pregovore. Jedini je to put k stabilnosti i trajnom rje\u0161enju.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n osim odlu\u010dnijeg odgovora na doga\u0111aje u svijetu, Evropa mora produbiti i unaprijediti partnerstva sa svojim prijateljima i saveznicima. A to \u0107emo zapo\u010deti obnovom najstarijega me\u0111u njima. Ne moramo se slagati s odlukama koje u zadnje vrijeme donosi Bijela ku\u0107a, no uvijek \u0107emo cijeniti transatlantsko savezni\u0161tvo koje se temelji na zajedni\u010dkim vrijednostima i istoriji te na neslomljivoj vezi izme\u0111u na\u0161ih naroda. Ma \u0161to se dogodilo krajem godine, spremni smo na novu transatlantsku agendu. Oja\u010dat \u0107emo bilateralno partnerstvo u trgovini, tehnologiji i oporezivanju. Spremni smo i s partnerima sli\u010dnih stajali\u0161ta sara\u0111ivati u reformi zajedni\u010dki izgra\u0111enog me\u0111unarodnog sistema, \u00a0\u0161to nam je svima u interesu radi op\u0161teg dobra. Zapo\u010de\u0107emo nove odnose sa starim prijateljima s druge strane Atlantika i La Manchea. Mnogo je toga rekao prizor kad smo se u ovoj dvorani opra\u0161tali, dr\u017ee\u0107i se za ruke i pjevaju\u0107i Auld Lang Syne. Tada iskazana privr\u017eenost prema britanskom narodu nikada ne\u0107e nestati. No kako dani prolaze, \u0161ansa da postignemo pravovremeni dogovor ipak polagano nestaje. Pregovori nikad nisu laki. To ve\u0107 znamo. Kroz njih nas vodi Komisijin najbolji i najiskusniji pregovara\u010d Michel Barnier. No pregovori nisu napredovali kako smo \u017eeljeli i sada nam je ostalo vrlo malo vremena. Kao i obi\u010dno, ovaj \u0107e Parlament imati prvu i posljednju rije\u010d. Jam\u010dim vam da \u0107emo vas uvijek na vrijeme informirati, kao \u0161to smo to \u010dinili i sa Sporazumom o povla\u010denju.<\/p>\n O njemu smo tri godine neumorno pregovarali. Redak po redak, rije\u010d po rije\u010d. I zajedno smo uspjeli. Sporazumom se \u0161tite prava na\u0161ih gra\u0111ana, finansijski interesi, integritet jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta i ono \u0161to je najva\u017enije \u2013 Sporazum na Veliki petak. EU i Ujedinjena Kraljevina slo\u017eili su se da je on najbolje i jedino jamstvo mira na irskom ostrvu. I od toga ne\u0107emo odustati. Taj su sporazum ratificirali ovaj Parlament i Zastupni\u010dki dom Ujedinjene Kraljevine. On se ne mo\u017ee jednostrano mijenjati, zanemariti niti ne primjenjivati. To je stvar zakona, povjerenja i dobre vjere. Ne ka\u017eem to samo ja, tako je govorila i Margaret Thatcher: Britanija ne kr\u0161i ugovore. To bi bilo lo\u0161e za Britaniju, lo\u0161e za odnose s ostatkom svijeta i lo\u0161e za svaki budu\u0107i trgovinski ugovor. Njezine su rije\u010di istinite i danas.<\/p>\n <\/p>\n Povjerenje je temelj \u010dvrstog partnerstva. Evropa \u0107e uvijek biti spremna stvarati \u010dvrsta partnerstva s najbli\u017eim susjedima. Prije svega sa Zapadnim Balkanom. Prije \u0161est mjeseci odlu\u010dili smo zapo\u010deti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, \u0161to je prava sitorijska odluka. Budu\u0107nost cijele te regije doista jest u EU. Dijelimo istu istoriju i istu sudbinu. Zapadni Balkan dio je Evrope, a ne tek odmori\u0161te na Putu svile. Uskoro \u0107emo predstaviti paket ekonomskog oporavka za Zapadni Balkan, koji \u0107e sadr\u017eavati brojne investicijske inicijative u toj regiji. I zemljama Isto\u010dnog partnerstva i partnerima u ju\u017enom susjedstvu pomo\u0107i \u0107emo da otvaraju radna mjesta i pokrenu ekonomiju. Kad sam preuzela du\u017enost, bilo mi je logi\u010dno da mi prvo putovanje izvan Evropske unije bude posjeta Afri\u010dkoj uniji. Taj logi\u010dan izbor bio je i jasna poruka jer nam Afrika nije samo susjed, nego i prirodni partner.<\/p>\n <\/p>\n Nakon tri mjeseca ponovno sam tamo otputovala s cijelim Kolegijumom da utvrdimo prioritete za novu strategiju u odnosu na Afriku. To je partnerstvo ravnopravnih, u kojem dvije strane dijele i prilike i obveze. Afrika \u0107e biti klju\u010dan partner u izgradnji svijeta kakav \u017eelimo, u klimatskom, digitalnom i trgovinskom smislu.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n i dalje \u0107emo se pouzdati u otvorenu i po\u0161tenu trgovinu u cijelom svijetu. Ona nije sama sebi cilj, nego poma\u017ee da kod ku\u0107e ostvarimo napredak, a u svijetu promi\u010demo svoje vrijednosti i standarde. Vi\u0161e od 600 000 radnih mjesta u Evropi povezano je s trgovinom s Japanom. Na\u0161im nedavnim sporazumom s Vijetnamom osigurana su povijesna prava milijuna radnika u toj zemlji. U postizanju va\u017enih sporazuma, kao \u0161to je odre\u0111ivanje morskih za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja na Antarktici, koristi\u0107emo se svojom diplomatskom mo\u0107i i ekonomskim utjecajem. Takav sporazum jo\u0161 nije zabilje\u017een u istoriji za\u0161tite \u017eivotne sredine. Osniva\u0107emo ambiciozne koalicije u podru\u010djima kao \u0161to su digitalna etika ili suzbijanje kr\u010denja \u0161uma te razvijati partnerstva s partnerima sli\u010dnih stajali\u0161ta \u2013 od demokratija u Aziji preko Australije i Afrike do Sjeverne i Ju\u017ene Amerike te sa svima drugima koji su zainteresirani za suradnju. Bori\u0107emo se za pravednu globalizaciju. No to ne mo\u017eemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo inzistirati na pravednosti i ravnopravnim uslovima. Evropa \u0107e tako napredovati \u2013 sama ili sa zainteresiranim partnerima. Sada primjerice pripremamo mehanizam za grani\u010dno prilago\u0111ovanje emisiji ugljen-dioksida. Ugljenik mora imati cijenu jer je priroda vi\u0161e ne mo\u017ee pla\u0107ati. Mehanizmom za grani\u010dno prilago\u0111avanje strani proizvo\u0111a\u010di i Unijini uvoznici trebali bi se potaknuti da smanje emisije ugljenika, \u010dime bismo stvorili ravnopravne uslove u skladu s WTO.<\/p>\n <\/p>\n Isto se na\u010delo odnosi na oporezivanje digitalne privrede. Da\u0107emo sve od sebe da postignemo sporazum u okviru OECD i skupine G-20. No \u017eelim napomenuti da ako se sporazumom ne osigura pravedan porezni sistem kojim \u0107e se ostvariti dugoro\u010dni odr\u017eivi prihodi, Evropa \u0107e po\u010detkom sljede\u0107e godine iznijeti svoj prijedlog. \u017delim da Evropa postane svjetski zagovornik pravednosti.<\/p>\n <\/p>\n Nova vitalnost za Evropu<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n \u017eeli li Evropa imati tu vitalnu ulogu u svijetu, mora ostvariti i vitalnost kod ku\u0107e. Kako bismo krenuli naprijed, moramo prvo ukloniti razlike koje nam stoje na putu. Istorijski sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je da to mo\u017eemo. To dokazuje i brzina kojom smo se dogovorili o fiskalnim pravilima, dr\u017eavnoj potpori i instrumentu SURE.<\/p>\n <\/p>\n Stoga nemojmo oklijevati. O migracijama ve\u0107 dovoljno dugo raspravljamo. One jesu i osta\u0107e evropska stvarnost. Stolje\u0107ima uti\u010du na na\u0161e dru\u0161tvo, oboga\u0107uju nam kulturu i mnogima oblikuju \u017eivot. Tako \u0107e uvijek biti. Kao \u0161to znamo, migracijska kriza iz 2015. duboko je podijelila dr\u017eave \u010dlanice, a neke rane jo\u0161 nisu zacijelile. Otada je mnogo toga u\u010dinjeno, ali mnogo toga jo\u0161 nedostaje. Ako svi budemo spremni na kompromis, a da pritom ne iznevjerimo svoja na\u010dela, rje\u0161enje je na pomolu. Komisija \u0107e sljede\u0107e sedmice predstaviti novi pakt o migracijama. Djelova\u0107emo ljudski i humano. Ljudski \u017eivoti na moru moraju se spa\u0161avati. Dr\u017eave koje ispunjavaju svoju zakonsku i moralnu obvezu ili su izlo\u017eenije od drugih moraju na\u0107i oslonac u solidarnosti cijele na\u0161e Unije. Ja\u010de \u0107emo povezati azil i vra\u0107anje. Moramo jasno razlikovati one koji imaju pravo ostati od onih koji nemaju. Poduze\u0107emo mjere za suzbijanje krijum\u010darenja, ja\u010danje vanjskih granica i partnerstava i stvaranje zakonitih migracijskih putova. Pobrinu\u0107emo se i za integriranje i prihva\u0107anje osoba koje imaju pravo ostati. One \u0107e svojim vje\u0161tinama, energijom i talentom graditi budu\u0107nost. Prisjetimo se tinejd\u017eera Suadda, sirijskog izbjeglice koji je do\u0161ao u Evropu i sanjao da postane ljekar, a nakon tri godine dobio presti\u017enu stipendiju fakulteta Royal College of Surgeons u Irskoj. Ili libijskih i somalijskih ljekara izbjeglica koji su prisko\u010dili u pomo\u0107 Francuskoj \u010dim ju je pogodila pandemija.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n kada pomislimo na to \u0161to su sve ti ljudi pro\u0161li i \u0161to su uspjeli ostvariti, onda jednostavno moramo na\u0107i zajedni\u010dko rje\u0161enje za migracije. Prizori iz kampa Moria bolan su podsjetnik na to da Evropa mora slo\u017eno djelovati.\u00a0 Sada svako treba ulo\u017eiti dodatne napore i preuzeti odgovornost \u2013 i Komisija \u0107e u\u010diniti upravo to. Komisija s gr\u010dkim tijelima radi na planu za zajedni\u010dki pilot-projekt za novi kamp na Lesbosu. Mo\u017eemo pomo\u0107i u postupcima azila i vra\u0107anja i znatno pobolj\u0161ati uvjete za izbjeglice. Ipak \u017eelim jasno re\u0107i: ako mi ulo\u017eimo dodatne napore, i sve dr\u017eave \u010dlanice mora\u0107e ulo\u017eiti dodatne napore. Migracije su evropski izazov i cijela Evropa mora dati svoj doprinos. Moramo ponovno izgraditi me\u0111usobno povjerenje i zajedno krenuti naprijed. Povjerenje je sr\u017e na\u0161e Unije i na\u0161eg zajedni\u010dkog djelovanja. Ugra\u0111eno je u na\u0161e temeljne vrijednosti, na\u0161e demokratije i na\u0161u zajednicu prava, kako ju je Walter Hallstein volio zvati. To nije puka fraza. Vladavina prava \u0161titi narod od samovolje mo\u0107nika. Jamstvo je na\u0161ih najosnovnijih svakodnevnih prava i sloboda. Omogu\u0107uje nam da izrazimo svoje mi\u0161ljenje i informiramo se u neovisnim medijima. Prije kraja mjeseca Komisija \u0107e donijeti prvi godi\u0161nji izvje\u0161tajo vladavini prava koje obuhva\u0107a sve dr\u017eave \u010dlanice. Taj izvje\u0161taj je preventivni alat za brzo identificiranje izazova i pronala\u017eenje rje\u0161enja. Htjela bih da ono Komisiji, Parlamentu i dr\u017eavama \u010dlanicama slu\u017ei kao putokaz kako ne bi odstupili od zadanog smjera. Komisija pridaje golemu va\u017enost vladavini prava. Zato \u0107emo se pobrinuti da na\u0161a prora\u010dunska sredstva i sredstva instrumenta NextGenerationEU budu sigurna od svih oblika prijevare, korupcije i sukoba interesa. O tome nema rasprave. Ali protekli su nas mjeseci podsjetili na to koliko ona mo\u017ee biti krhka. Stoga uvijek moramo biti budni, moramo je \u010duvati i njegovati.<\/p>\n <\/p>\n Povrede vladavine prava ne smiju se tolerirati. Nastavi\u0107u braniti integritet evropskih institucija. Bilo da je rije\u010d o nadre\u0111enosti evropskog prava, slobodi medija, nezavisnosti pravosu\u0111a ili o prodaji zlatnih putovnica. Evropske vrijednosti nisu na prodaju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n te su vrijednosti danas va\u017enije nego ikad. Moram to re\u0107i jer kada razmi\u0161ljam o stanju Unije, prisje\u0107am se rije\u010di Johna Humea \u2013 jednog od najve\u0107ih Evropljana, koji nas je na\u017ealost ove godine napustio. Upravo je njegova nepokolebljiva vjera u humanost i rje\u0161avanje sukoba zaslu\u017ena \u0161to danas toliko ljudi \u017eivi u miru na irskom otoku. Znao je re\u0107i da se sukob ra\u0111a iz razli\u010ditosti, ali da je sloboda po\u0161tovanje razli\u010ditosti. I bio je u pravu kada je 1998. podsjetio zastupnike u ovom domu: Evropski vizionari smatrali su da razli\u010ditosti nisu prijetnja, razli\u010ditosti su ne\u0161to prirodno. Razli\u010ditost je bit ljudskosti. Te su rije\u010di i danas jednako aktualne. Osvrnemo li se malo oko sebe, moramo se zapitati gdje je ta ljudskost dok troje djece u Wisconsinu iz auta gledaju kako im policija puca na oca? Pitamo se gdje je ljudskost dok u\u010desnici karnevalske povorke otvoreno paradiraju na\u0161im ulicama u antisemitskim kostimima?<\/p>\n <\/p>\n Gdje je ljudskost dok se Romi u na\u0161em dru\u0161tvu svakodnevno suo\u010davaju sa socijalnom isklju\u010deno\u0161\u0107u, a pojedinci nailaze na prepreke zbog druge boje ko\u017ee ili druge vjere? Ponosna sam \u0161to \u017eivim u Evropi, tom otvorenom dru\u0161tvu vrijednosti i razli\u010ditosti. Ali \u010dak i u ovoj Uniji takve su pri\u010de mnogima svakodnevica. A to nas podsje\u0107a na to da je napredak u borbi protiv rasizma i mr\u017enje krhak \u2013 te\u0161ko ga je ostvariti, a tako lako izgubiti. Sada je trenutak za promjene. Za izgradnju istinski antirasisti\u010dke Unije u kojoj osuda prelazi s rije\u010di na djelo. Komisija predla\u017ee akcijski plan koji \u0107e nam to omogu\u0107iti.<\/p>\n <\/p>\n U njemu predla\u017eemo da se popis kaznenih dijela u Uniji pro\u0161iri na sve oblike zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje \u2013 bili oni podstaknuti bojom ko\u017ee, vjeroispovije\u0161\u0107u, rodnom pripadno\u0161\u0107u ili seksualnom orijentacijom. Mr\u017enja je mr\u017enja i nitko je ne bi trebao trpjeti. Nadopuni\u0107emo propise o rasnoj jednakosti i ukloniti postoje\u0107e nedostatke. Sredstva iz na\u0161eg prora\u010duna ulo\u017ei\u0107emo u borbu protiv diskriminacije u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja, stanovanja, zdravstvene skrbi. Bi\u0107emo stro\u017ei u izvr\u0161avanju propisa uo\u010dimo li da se pravila ne po\u0161tuju. Jer za ovu Uniju borba protiv rasizma nema alternative. Bolje \u0107emo educirati o istorijskim i kulturolo\u0161kim uzrocima rasizma. Suzbija\u0107emo nesvjesnu pristranost ukorijenjenu u ljudima, institucijama, pa \u010dak i algoritmima. Kako nam to pitanje nikad ne bi prestalo biti va\u017eno, imenova\u0107emo i prvog koordinatora Komisije za borbu protiv rasizma, a on \u0107e raditi s pojedincima, civilnim dru\u0161tvom i institucijama.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n \u017eelim neumorno raditi na izgradnji Unije jednakosti. Unije u kojoj svako mo\u017ee biti ono \u0161to jest i voljeti koga \u017eeli \u2013 bez straha od optu\u017ebi i diskriminacije. Jer biti svoj nije ideolo\u0161ko pitanje. To je pitanje identiteta. Njega nam nitko ne mo\u017ee oduzeti. Stoga \u0107u biti potpuno otvorena \u2013 zone u koje nisu dobrodo\u0161le LGBTQI osobe, to su zone li\u0161ene ljudskosti. U Uniji takvim zonama nema mjesta.<\/p>\n <\/p>\n U znak potpore cijeloj toj zajednici, Komisija \u0107e uskoro predlo\u017eiti strategiju za ja\u010danje prava LGBTQI osoba. U okviru te strategije zalaga\u0107emo se za uzajamno priznavanje porodi\u010dnih odnosa u Uniji. Ako je neko roditelj u jednoj zemlji, roditelj je u svakoj zemlji.<\/p>\n <\/p>\n ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n ovo je svijet u kojem \u017eelimo \u017eivjeti. U kojem smo ujedinjeni u razli\u010ditostima i te\u0161ko\u0107ama. U kojem zajedni\u010dki radimo na prevladavanju razlika \u2013 i poma\u017eemo jedni drugima u te\u0161kim vremenima. U kojem danas gradimo zdraviji i sna\u017eniji svijet s vi\u0161e po\u0161tovanja prema drugima, svijet kakav sutra \u017eelimo svojoj djeci. Ali dok mi poku\u0161avamo djecu u\u010diti o \u017eivotu, djeca nam ukazuju na smisao \u017eivota.<\/p>\n Upravo nam je to pro\u0161la godina pokazala. Mogli bismo govoriti o milionima mladih koji tra\u017ee promjene za bolju planetu. Ili o stotinama hiljada prekrasnih duga solidarnosti kojima su na\u0161a djeca obojila prozore Evrope. Ali jedna mi se slika iz posljednjih \u0161est te\u0161kih mjeseci posebno urezala u sje\u0107anje. Slika svijeta o\u010dima na\u0161e djece. Slika Carole i Vittorije. Dviju djevoj\u010dica u talijanskoj regiji Liguriji koje igraju tenis s krova na krov. I to ne samo zbog njihove hrabrosti i darovitosti, nego i zbog poruke koju nam \u0161alju: Ne dopustimo da nas prepreke obeshrabre, da nas konvencije ko\u010de, iskoristimo svaki trenutak.<\/p>\n <\/p>\n To nas svaki dan u\u010de Carola, Vittoria i svi mladi Evrope. To je ta nova evropska generacija. Ovo je NextGenerationEU. Ove godine Evropa je slijedila njihov primjer i slo\u017eno krenula naprijed. Kada je trebalo odrediti smjer kojim \u0107emo krenuti u budu\u0107nost, nismo dopustili da nas ko\u010de stare konvencije. Kada smo svuda oko sebe osjetili nesigurnost, iskoristili smo trenutak i Uniji udahnuli novu vitalnost. Kada smo trebali odlu\u010diti ho\u0107emo li krenuti svatko za sebe kao \u0161to smo to ranije \u010dinili, 27 dr\u017eava udru\u017eilo je snage kako bi svih 27 dobilo novu priliku za budu\u0107nost. Pokazali smo zajedni\u0161tvo u krizi i zajedno \u0107emo je prebroditi.<\/p>\n <\/p>\n Po\u0161tovani zastupnici,<\/p>\n <\/p>\n budu\u0107nost \u0107e biti onakva kakvom je stvorimo. A Evropa \u0107e biti onakva kakvu \u017eelimo. Prestanimo umanjivati njenu vrijednost. Zasu\u010dimo rukave i potrudimo se. U\u010dinimo je sna\u017enom. Izgradimo svijet u kakvu \u017eelimo \u017eivjeti. \u017divjela Evropa!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Govor predsjednice Ursule fon der Lajen o stanju Unije na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":35652,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[287,283],"tags":[],"class_list":["post-10319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-koronavirusa","category-novosti-me"],"acf":[],"yoast_head":"\n