Da li možete zamisliti savršen ljetnji obrok bez salate, čiji je neizostavan sastojak krastavac? Krastavac je pravo povrće za ljeto, jer više od 90% njegovih plodova čini voda, izuzetno osvježava, a niskokaloričan je, pa se može konzumirati u većim količinima, bez griže savjesti. Krastavac sadrži puno kalcijuma, fosfora , natrijuma, gvožđa, mangana, joda, a od vitamina C i B1.
Autorka: Danijela Despotović, dipl. inženjer agronomije
Krastavac je jednogodišnja vrsta koja, kao i paradajz, voli toplo vrijeme i visoke temperatura, pa treba biti oprezan prilikom izbora termina za presađivanje na otvoreno. Najbolje je to učiniti od kraja aprila do sredine maja. Krastavac ima plitak korijenov sistem, koji se razvija površinski pa pravilno i pravovremeno navodnjavanje igra veoma značajnu ulogu kada je uzgoj ove kulture u pitanju. Jedan od načina da osiguramo optimalnu vlažnost jeste malčiranje – upotreba slame ili sjena koje služi da održi vlažnost zemljišta, sprječi temperaturna kolebanja i svakako obezbjedi manji rast korova.
Krastavac je kultura koja se uzgaja vertikalno, tj. na mreži, jer na taj način maksimalno koristi sunčevu svijetlost, zbog provjetravanja manje je podložan bolestima i još jedan bitan razlog jeste što više sadnica staje na manju površinu. Prilikom sadnje vodimo računa da sadnice budu što bliže mreži kako bi se lakše usmjeravale kroz otvore na mreži.
S obzirom na to da plod krastavca sadrži veliku količinu vode, režim navodnjavanja u potpunosti utiče na razvoj i ukus plodova. Karakteristična gorčina plodova koja se može javiti kod krastavaca javlja se iz nekoliko razloga. Jedan od njih jeste šok koji biljka preživi prilikom navodnjavanja zagrijane zemlje hladnom vodom. Pored toga, razlog može biti i nedostatak vode uz visoku tempraturu, ali i niske temperature i previše vlage.
Najčešće gljivično oboljenje koje se javlja kod krastavca je pepelnica (lat. Erysiphe cichoracearu L.). Ova bolest je krakterističnog izgleda – javlja se bijela, pepeljasta prevlaka na listu i naličju lista. Listovi često izgledaju kao da su posuti brašnom, i ovu prevlaku je lako ukloniti dodirom prstima. Pepelnica se javlja i na otvorenom i u plastenicima, pogoduje joj visoka vlažnost vazduha i povišena temperatura. Smanjuje se asimilaciona površina lista što dovodi do gubitka u prinosu i kvalitetu. Zaraženo lišće žuti, suši se i propada.
Kako bi se pepelnica krastavca što prije sprječila, treba se reagovati čim se uoče prvi simptomi bolesti. Kao preventivna mjera preporučuje se sjetva otpornijih sorti, a kod osjetljivih vrsta preventivna prskanja s nekim od organskih fungicida. Jedan od njih je i preparat Vitisan. VitiSan je sredstvo za zaštitu bilja na bazi kalijum-hidrogenkarbonata, koji stvara mehaničku prepreku klijanju hifa pepelnice. Sporije stvaranje micelija dovodi do sušenja klica pepelnice.
La Organica je u saradnji sa Evropskom unijom u Crnoj Gori snimila serij kratkih video formi o uzgajanju bašte na terasi ili u dvorištu. Epizodu o sadnji i održavanju krastavca možete pogledati ovdje.
